Kao nastavak dva multi-znanstvena projekta Tjedan prirodoslovlja otok Korčula 2010. i Tjedan prirodoslovlja otok Korčula 2013., članovi ADIPA-e, Društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske su, najvećim dijelom kroz 2015. godinu proveli treći po redu, Tjedan prirodoslovlja Đurđevački peski 2015. Kao jedinstveni ekosustav u Hrvatskoj, Đurđevački pijesci su 1963. godine proglašeni posebnim geografsko-botaničkim rezervatom, na površini od 19,5 ha. Predstavljaju jedan od posljednjih ostataka nekad prostranog, 12 km dugog pojasa Podravskih pijesaka u kojem je pokretni sivo-žućkasti pijesak odredio valoviti reljef rezervata. Karakterizira ga izmjena 4-6 m visokih pješčanih humaka i udubljenja te osebujna vegetacija u kojoj se izmjenjuju biljke istočno- i zapadno-europskog podrijetla s endemima Panonika te specifična flora pijesaka, psamofiti. Osebujnost staništa i vegetacije također uvjetuje i prisutnost prilagođenih psamofilnih vrsta gljiva i životinja.
Međutim, što antropogenim djelovanjem čovjeka, što prirodne sukcesije, današnji Posebni geografsko-botanički rezervat Đurđevački pijesci se nažalost razlikuje od one iz vremena kad je on zaštićen. Invazivnim širenjem zečjaka, bagrema, kupine i drugih alohtonih vrsta, pješčarska vegetacija ubrzano se potiskuje i nestaje. Stoga su za zaštićeno područje propisane posebne Mjere zaštite (Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije broj 10/99.), pri čemu je svrha zaštite očuvanje preostalog dijela pješčanih naslaga kao osebujnog reljefa i staništa važnog za opstanak vegetacije pijesaka, endemične biljne zajednice trave sivkaste gladice i vlasulje bradice, uz koju je vezan veliki broj gljiva, biljnih i životinjskih vrsta, od kojih se mnoge i ne mogu naći nigdje drugdje u Hrvatskoj.
Projekt Tjedan prirodoslovlja Đurđevački peski 2015. proveden je uz financijsku i organizacijsku podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije. Terenska istraživanja su obuhvatila čak tri odabrana područja, danas uključena u europsku ekološku mrežu Natura 2000, i to prvenstveno geografsko-botanički rezervat Đurđevački pijesci (HR2000571) te Kloštarske (Kalinovačke) peske, odnosno pješčaru Draganci (HR2000572), ali rubno i iznimno zanimljiv Posebni rezervat šumske vegetacije Crni Jarki (HR2000570). Kroz projekt su provedena integralna terenska i kabinetska prirodoslovna istraživanja, pri čemu smo istraživali četiri carstva živih organizama: protista (Protista), biljke (Plantae), mikobionte (Fungi) i životinje (Fauna), posebno beskralješnjake (Avertebrata), kako bi se u relativno ograničenom vremenu istraživanja dobila što veća slika bioraznolikosti Đurđevačkih pijesaka, te unaprijedilo postojeća znanja i metodika zaštite te provele promotivne i edukativne aktivnosti. Provedeno je petnaestak jednodnevnih i dvodnevnih terenskih izlazaka u razdoblju od ožujka 2014. do veljače 2016. godine, u kojima je sudjelovao terenski tim od ukupno 20 istraživača. Veći dio stručnjaka je po provedenim terenskim istraživanjima obavljao složena i dugotrajna kabinetska istraživanja, od kojih se neka i nastavljaju, posebno determinacije pojedinih sakupljenih svojti.
U razdoblju od 19.-25.10 2016. godine proveden je predviđeni Tjedan prirodoslovlja Đurđevečki peski 2015. Radni program Tjedna prirodoslovlja obuhvatio je tri dijela: terenska stručno-znanstvena prirodoslovna istraživanja, promotivne aktivnosti i edukativne aktivnosti. Terenska stručno-znanstvena prirodoslovna istraživanja obuhvatila su sustavna prirodoslovna: geološka, geomorfološka, biološka, agronomska i druga istraživanja Đurđevačkih i Kloštarskih (Kalinovačkih) pijesaka, jedinstvenih pješčenjačkih ekosustava u Hrvatskoj i definitivno nacionalno iznimno vrijednih bisera prirodne baštine, koje je bilo potrebno integralno istražiti te tako dopuniti spoznaje o njihovoj vrijednosti. Program Tjedna prirodoslovlja dostavljen je svom dionicima putem e-maila, ali je i javno objavljen kako na lokalnim radio i TV postajama, tako i izrađenim plakatima u dvije dimenzije i postavljenim na brojnim mjestima po cijeloj Županiji, a naročito u Đurđevcu, Koprivnici i Križevcima. Predviđeni Program proveden je u potpunosti. Promotivne aktivnosti uključile su Okrugli stol: Koristimo, promovirajmo i očuvajmo Đurđevačke pijeske, kao zajednički sastanak predstavnika tijela lokalne uprave, voditelja Tjedna prirodoslovlja te predstavnika tijela državnih institucija: te Javnu Tribinu: Poljoprivredno-okolišni programi. Edukativno-promotivne aktivnosti obuhvaćaju Radionice: te Terenske radionice: Istražimo Đurđevačke pijeske i njihov živi svijet te Izložbu gljiva. Predavanja su podijeljena na Predavanja za djecu: Balegar nogometaš i Šišmiš, moj prijatelj te Predavanja za javnost s temama: Geomorfologija: Đurđevački pijesci: geneza i razvoj; Mikologija: Đurđevački pijesci, jedinstveno stanište za gljive; Botanika: Što cvate na Đurđevačkim pijescima?; Zoologija: Paučnjaci i kukci Đurđevačkih pijesak; Agrobioraznolikost: Stare sorte i pasmine Podravine.
Finalno, izrađena je i tiskana tvrdo ukoričena stručna publikacija – knjiga Đurđevečki peski, formata B5 na 96 stranica te Edukativno-promotivni suvenir s motivom Đurđevačkih
pijesaka, rad članice ADIPA-e Julijane Rodić Ozimec i to u nekoliko izvedbi, kao ogrlica, privjesak za ključeve, broš i magnet. Kao elementi istraživanja ovog područja, za potrebe Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije, ali i Državnog zavoda za zaštitu prirode, u prosincu 2014. godine izrađena je stručna studija Prethodna istraživanja bioraznolikosti geografsko-botaničkog rezervata Đurđevački peski, kao temelj za daljnja planiranja i provedbu istraživanja, a kao završni stručni elaborat, izrađena je finalna studija: Tjedan prirodoslovlja Đurđevački pijesci 2015.: Stanje bioraznolikosti geografsko-botaničkog rezervata Đurđevački peski. Posebno treba istaknuti da je za potrebe ove studije korišten i naveden do sada apsolutno najopsežniji popis prirodoslovne literature vezane za Đurđevačke pijeske, s više od sto referenci.
Smatramo kako su Đurđevački pijesci iznimno vrijedno područje, ne samo u prirodoslovnom smislu, već i kao opće vrijedno područje u više razina ljudske spoznaje i djelovanja, ali na razini Hrvatske ipak nedovoljno poznato. Ovo
naše bogatstvo, nakon ovog recentnog istraživanja i valorizacije sa svim novoostvarenim sintezama, rezultatima i spoznajama, potrebno je uključiti u edukativne, promotivne, zaštitarske, turističke i druge aktivnosti. Sve ostvarene spoznaje bit će temelj za daljnja istraživanja ovoga područja te će biti i nadalje dopunjavane novostečenim spoznajama i ugrađene u stručne i znanstvene publikacije.
Popis istraživača:
RB | PREZIME Ime |
1 | BAKOVIĆ Najla |
2 | BAKOVIĆ Robert |
3 | BARIČEVIĆ Lana |
4 | BOROVEČKI-VOSKA Ljiljana |
5 | BOŽIĆ Boris |
6 | CESAREC Filip |
7 | DRAKŠIĆ Mihael |
8 | ERNOIĆ Miljenko |
9 | FRESSEL Norma |
10 | KUČINIĆ Mladen |
11 | KUŠAN Ivana |
12 | LACKOVIĆ Damir |
13 | MARTINKO Marija |
14 | MATOČEC Neven |
15 | OZIMEC Darijan |
16 | OZIMEC Margita |
17 | OZIMEC Roman |
18 | SAMARDŽIĆ Miroslav |
19 | SKEJO Josip |
20 | ŠINCEK Dubravko |