Tekst: Najla Baković
Među brojnim skupinama organizama koje se istražuju u podzemlju Dinarida, u novije vrijeme pokrenuta su i istraživanja skupine jednostaničnih organizama poznatih pod imenom praživotinje (lat. Protozoa). Praživotinje, kao i većina drugih skupina mikroorganizama, nisu sustavno istraživane u podzemnim staništima.
U znanstvenom časopisu Acta protozoologica, posvećenom protistološkim istraživanjima, objavljen je članak naziva Testate Amoebae in Karst Caves of the Dinaric Arc (South-Eastern Europe) with a Description of Centropyxis bipilata sp. nov. Rezultat je to suradnje hrvatsko-bosanskohercegovačko-nizozemskog tima istraživača. Autori članka, među kojima je i dvoje članova ADIPA-e, su: Najla Baković, Ferry J. Siemensma, Robert Baković i Josip Rubinić.
U navedenom članku opisana je nova vrsta okućenih ameba za znanost – Centropyxis bipilata. Radi se o prvoj vrsti okućenih ameba koja je opisana iz špiljskih staništa na svijetu. Navedena vrsta rasprostranjena je u sedamnaest špilja i jama Dinarida te na jednom lokalitetu izoliranog krša na području Medvednice, dok za sada nije zabilježena njena prisutnost na nadzemnim staništima. Osim ove vrste, u članku se spominje još nekoliko vrsta novih za znanost koje nisu opisane zbog malog broja zabilježenih jedinki. Stoga se može očekivati da će nastavak ovih istraživanja donijeti i opise novih vrsta. Članak također donosi podatke o generalnoj bioraznolikosti okućenih ameba u špiljama i jamama Dinarida prikupljenih u razdoblju od 2011. do 2019. godine te kratki presjek sastava zajednica praživotinja na različitim tipovima staništa. Osim bioraznolikosti, dio članka odnosi se na ekološke karakteristike ovih skupina mikroorganizama. Zanimljiv je i nalaz algi u podzemnim staništima za koje autori smatraju da su dobri indikatori hidrološkog konektiviteta u kršu.
Uzimajući u obzir vrlo oskudno poznavanje mikroorganizama u podzemnim krškim staništima, ovaj rad svakako donosi vrijedne i rijetke podatke. Poznavanjem zajednica mikroorganizama, koji su baza hranidbenih mreža u podzemlju, doprinosi se i boljem razumijevanju kompletnog podzemnog ekosustava i mogućnostima njegove zaštite.
Cjeloviti tekst članka dostupan je na sljedećem linku: http://www.ejournals.eu/Acta-Protozoologica/2019/Issue-4/art/16169/
Autori članka zahvalili su se i članovima sljedećih društava koji su sudjelovali u terenskim istraživanjima provedenima za potrebe ovoga članka: Speleološko društvo Mijatovi dvori, Planinarsko društvo Željezničar – Speleološki odsjek, Dinaridi – Društvo za istraživanja i snimanja krških fenomena (DDISKF), Biospeld – Biospeleološko društvo u Bosni i Hercegovini, Osmica Karlovac, Hrvatsko biospeleološko društvo i ADIPA – Društvo za istraživanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske te pojedincima: Goranju Rnjaku, Petri Žvorc i Korani Baković.
Posebne zahvale također su izrazili organizatorima i podržavateljima sljedećih međunarodnih ekspedicija tijekom kojih je prikupljen dio terenskih podataka:
- Međunarodna speleološka i znanstveno-istraživačka ekspedicija „Ponor Kovači – Izvor Ričine (2013., 2014., 2018.),
- Speleoronilačka ekspedicija Kamena galaksija (2016.) i
- Interdisciplinarna znanstvena ekspedicija Crveno jezero (2018.).
Ovo istraživanje dijelom je podržano od strane Sveučilišta u Rijeci pod projektnim brojem “uniritechnic-18-298”.
