Kao nastavak dva multi-znanstvena projekta Tjedan prirodoslovlja otok Korčula 2010. i Tjedan prirodoslovlja otok Korčula 2013., članovi ADIPA-e, Društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske su, najvećim dijelom kroz 2015. godinu proveli treći po redu, Tjedan prirodoslovlja Đurđevački peski 2015. Kao jedinstveni ekosustav u Hrvatskoj, Đurđevački pijesci su 1963. godine proglašeni posebnim geografsko-botaničkim rezervatom, na površini od 19,5 ha. Predstavljaju jedan od posljednjih ostataka nekad prostranog, 12 km dugog pojasa Podravskih pijesaka u kojem je pokretni sivo-žućkasti pijesak odredio valoviti reljef rezervata. Karakterizira ga izmjena 4-6 m visokih pješčanih humaka i udubljenja te osebujna vegetacija u kojoj se izmjenjuju biljke istočno- i zapadno-europskog podrijetla s endemima Panonika te specifična flora pijesaka, psamofiti. Osebujnost staništa i vegetacije također uvjetuje i prisutnost prilagođenih psamofilnih vrsta gljiva i životinja.
Karta Područja istraživanja: Geografsko-botanički rezervat Đurđevečki peski (HR2000571), Kloštarski (Kalinovački) peski (Pješčara Draganci)(HR2000572), Posebni rezervat šumske vegetacije Crni Jarki (HR2000570).
Međutim, što antropogenim djelovanjem čovjeka, što prirodne sukcesije, današnji Posebni geografsko-botanički rezervat Đurđevački pijesci se nažalost razlikuje od one iz vremena kad je on zaštićen. Invazivnim širenjem zečjaka, bagrema, kupine i drugih alohtonih vrsta, pješčarska vegetacija ubrzano se potiskuje i nestaje. Stoga su za zaštićeno područje propisane posebne Mjere zaštite (Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije broj 10/99.), pri čemu je svrha zaštite očuvanje preostalog dijela pješčanih naslaga kao osebujnog reljefa i staništa važnog za opstanak vegetacije pijesaka, endemične biljne zajednice trave sivkaste gladice i vlasulje bradice, uz koju je vezan veliki broj gljiva, biljnih i životinjskih vrsta, od kojih se mnoge i ne mogu naći nigdje drugdje u Hrvatskoj.
Projekt Tjedan prirodoslovlja Đurđevački peski 2015. proveden je uz financijsku i organizacijsku podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije. Terenska istraživanja su obuhvatila čak tri odabrana područja, danas uključena u europsku ekološku mrežu Natura 2000, i to prvenstveno geografsko-botanički rezervat Đurđevački pijesci (HR2000571) te Kloštarske (Kalinovačke) peske, odnosno pješčaru Draganci (HR2000572), ali rubno i iznimno zanimljiv Posebni rezervat šumske vegetacije Crni Jarki (HR2000570). Kroz projekt su provedena integralna terenska i kabinetska prirodoslovna istraživanja, pri čemu smo istraživali četiri carstva živih organizama: protista (Protista), biljke (Plantae), mikobionte (Fungi) i životinje (Fauna), posebno beskralješnjake (Avertebrata), kako bi se u relativno ograničenom vremenu istraživanja dobila što veća slika bioraznolikosti Đurđevačkih pijesaka, te unaprijedilo postojeća znanja i metodika zaštite te provele promotivne i edukativne aktivnosti. Provedeno je petnaestak jednodnevnih i dvodnevnih terenskih izlazaka u razdoblju od ožujka 2014. do veljače 2016. godine, u kojima je sudjelovao terenski tim od ukupno 20 istraživača. Veći dio stručnjaka je po provedenim terenskim istraživanjima obavljao složena i dugotrajna kabinetska istraživanja, od kojih se neka i nastavljaju, posebno determinacije pojedinih sakupljenih svojti.
Program Tjedna prirodoslovlja Đurđevečki peski
U razdoblju od 19.-25.10 2016. godine proveden je predviđeni Tjedan prirodoslovlja Đurđevečki peski 2015. Radni program Tjedna prirodoslovlja obuhvatio je tri dijela: terenska stručno-znanstvena prirodoslovna istraživanja, promotivne aktivnosti i edukativne aktivnosti. Terenska stručno-znanstvena prirodoslovna istraživanja obuhvatila su sustavna 
prirodoslovna: geološka, geomorfološka, biološka, agronomska i druga istraživanja Đurđevačkih i Kloštarskih (Kalinovačkih) pijesaka, jedinstvenih pješčenjačkih ekosustava u Hrvatskoj i definitivno nacionalno iznimno vrijednih bisera prirodne baštine, koje je bilo potrebno integralno istražiti te tako dopuniti spoznaje o njihovoj vrijednosti. Program Tjedna prirodoslovlja dostavljen je svom dionicima putem e-maila, ali je i javno objavljen kako na lokalnim radio i TV postajama, tako i izrađenim plakatima u dvije dimenzije i postavljenim na brojnim mjestima po cijeloj Županiji, a naročito u Đurđevcu, Koprivnici i Križevcima. Predviđeni Program proveden je u potpunosti. Promotivne aktivnosti uključile su Okrugli stol: Koristimo, promovirajmo i očuvajmo Đurđevačke pijeske, kao zajednički sastanak predstavnika tijela lokalne uprave, voditelja Tjedna prirodoslovlja te predstavnika tijela državnih institucija: te Javnu Tribinu: Poljoprivredno-okolišni programi. Edukativno-promotivne aktivnosti obuhvaćaju Radionice: te Terenske radionice: Istražimo Đurđevačke pijeske i njihov živi svijet te Izložbu gljiva. Predavanja su podijeljena na Predavanja za djecu: Balegar nogometaš i Šišmiš, moj prijatelj te Predavanja za javnost s temama: Geomorfologija: Đurđevački pijesci: geneza i razvoj; Mikologija: Đurđevački pijesci, jedinstveno stanište za gljive; Botanika: Što cvate na Đurđevačkim pijescima?; Zoologija: Paučnjaci i kukci Đurđevačkih pijesak; Agrobioraznolikost: Stare sorte i pasmine Podravine.
Finalno, izrađena je i tiskana tvrdo ukoričena stručna publikacija – knjiga Đurđevečki peski, formata B5 na 96 stranica te Edukativno-promotivni suvenir s motivom Đurđevačkih
Naslovnica monografije Đurđevečki peski (OZIMEC, R., BAKOVIĆ, N., BARIČEVIĆ, L., BOŽIĆ, B., DRAKŠIĆ, M., ERNOIĆ, M., FRESSEL, N., KUČINIĆ, M., KUŠAN, I., LACKOVIĆ, D., MARTINKO, M., MATOČEC, N., SAMARDŽIĆ, M., SKEJO, J., ŠINCEK, D., 2016: Đurđevečki peski. ADIPA-JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije, 96 pp., Zagreb.):
pijesaka, rad članice ADIPA-e Julijane Rodić Ozimec i to u nekoliko izvedbi, kao ogrlica, privjesak za ključeve, broš i magnet. Kao elementi istraživanja ovog područja, za potrebe Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije, ali i Državnog zavoda za zaštitu prirode, u prosincu 2014. godine izrađena je stručna studija Prethodna istraživanja bioraznolikosti geografsko-botaničkog rezervata Đurđevački peski, kao temelj za daljnja planiranja i provedbu istraživanja, a kao završni stručni elaborat, izrađena je finalna studija: Tjedan prirodoslovlja Đurđevački pijesci 2015.: Stanje bioraznolikosti geografsko-botaničkog rezervata Đurđevački peski. Posebno treba istaknuti da je za potrebe ove studije korišten i naveden do sada apsolutno najopsežniji popis prirodoslovne literature vezane za Đurđevačke pijeske, s više od sto referenci.
Smatramo kako su Đurđevački pijesci iznimno vrijedno područje, ne samo u prirodoslovnom smislu, već i kao opće vrijedno područje u više razina ljudske spoznaje i djelovanja, ali na razini Hrvatske ipak nedovoljno poznato. Ovo
Edukativno-promotivni suveniri s motivom Đurđevačkih pijesaka (autorica: Julijana Rodić Ozimec):
naše bogatstvo, nakon ovog recentnog istraživanja i valorizacije sa svim novoostvarenim sintezama, rezultatima i spoznajama, potrebno je uključiti u edukativne, promotivne, zaštitarske, turističke i druge aktivnosti. Sve ostvarene spoznaje bit će temelj za daljnja istraživanja ovoga područja te će biti i nadalje dopunjavane novostečenim spoznajama i ugrađene u stručne i znanstvene publikacije.
Popis istraživača:
| RB | PREZIME Ime |
| 1 | BAKOVIĆ Najla |
| 2 | BAKOVIĆ Robert |
| 3 | BARIČEVIĆ Lana |
| 4 | BOROVEČKI-VOSKA Ljiljana |
| 5 | BOŽIĆ Boris |
| 6 | CESAREC Filip |
| 7 | DRAKŠIĆ Mihael |
| 8 | ERNOIĆ Miljenko |
| 9 | FRESSEL Norma |
| 10 | KUČINIĆ Mladen |
| 11 | KUŠAN Ivana |
| 12 | LACKOVIĆ Damir |
| 13 | MARTINKO Marija |
| 14 | MATOČEC Neven |
| 15 | OZIMEC Darijan |
| 16 | OZIMEC Margita |
| 17 | OZIMEC Roman |
| 18 | SAMARDŽIĆ Miroslav |
| 19 | SKEJO Josip |
| 20 | ŠINCEK Dubravko |
