Flora Crvenog jezera

Tekst i fotografije: Dora Papković


Zbog raznolikosti staništa, od okolne šume preko šikara do najisturenijih stijena, na ovom površinom malom području nalazimo velik broj biljnih vrsta. Zabilježeno je 149 svojti vaskularnih biljaka, najveći dio na stijenama i siparu (Slika 1). Na siparu nalazimo vrste poput kiselice točilarke (Rumex scutatus) i trave planinske hrapavice (Acnatherum calamagrostis) koje su se sposobne korijenjem usidriti u nestabilan supstrat poput kamenjarskog točila, što je nužan uvjet za život na ovakvom staništu gdje je dostupnost hranjivih tvari manja.


Slika 1. Sipar na spustu i svojte koje ga obrastaju


Dvije vrste orhideje, zelenkasti dvolist (Plantanthera clorantha) i kokica paučica (Ophrys sphegodes), ugodno su se smjestile u šumi koja okružuje jezero (Slika 2). Šuma se sastoji pretežito od crnog bora (Pinus nigra) i čempresa (Cupressus sempervirens), a orhidejama koje imaju najviši afinitet prema humoznim tlima od svih biljaka zabilježenih na jezeru šuma kao stanište najviše odgovara zbog najveće zalihe humusa.


Slika 2. L: Ophyrs sphegodes, D: Platanthera chlorantha


Zanimljivo je da su na spustu pronađeni dijelovi obrasli vrstama iz porodice trava, brazdičasta vlasulja (Festuca rupicola) i jesenska šašika (Sesleria autumnalis), ispod kojih se nalaze deblji slojevi humusa inače vrlo rijetko prisutnog na tako stjenovitim staništima pod nagibom. Velik dio zabilježenih svojti, čak 100, ima sposobnost vegetativnog razmnožavanja što može biti prilagodba na smanjenu mogućnost spolnog razmnožavanja, bilo oplodnje ili rasprostranjivanja dijaspora. Na suhim travnjacima zabilježena je svojta lukovičasta vlasnjača (Poa bulbosa) koja ima zasigurno najsigurniji način razmnožavanja, jer već u klasićima iz sjemenki razvija mlade biljke koje se odvajaju od majke tek nakon razvijanja prvih listića i korjenčića. Većina svojti također posjeduje neki tip organa ili tkiva za skladištenje energije. Na istraživanom području zabilježeno je 15 zakonom zaštićenih svojti, od kojih većina ilirsko – jadranskih i ilirsko – balkanskih endema (Slika 3).


Slika 3. L: ilirsko – jadranski endem Onosma echioides ssp. dalmatica; D: ilirsko – balkanski endem Iris pseudopallida


Uz plavljeni rub jezera, gdje razina vode varira i po 80 metara, rastu divlje smokve (Ficus carica) i vinove loze (Vitis vinifera), a same vertikalne plavljene stijene oko jezera, uz samu površinu vode i ispod nje, obrasta mahovina potočara (Fontinalis antipyretica). U radu su analizirani i florni elementi, različiti ekološki parametri, životne strategije te je istražena endemičnost i zaštićenost.

ADIPA, © 2019