Napisao: R. Ozimec
NOVOOBJAVLJENA MONOGRAFIJA: Ivanščica, Strahinjščica, Maceljska gora, Ravna gora: Park prirode na mjestu susreta Alpa, Dinarida i Panonskog mora?
Referenca: OZIMEC, R., ŠINCEK, D., KUŠAN, I., MATOČEC, N., JELIĆ, M., KOPJAR, S., VINCEK, D., 2022: Ivanščica, Strahinjščica, Maceljska gora, Ravna gora: Park prirode na mjestu susreta Alpa, Dinarida i Panonskog mora?, Varaždinska županija-JU Priroda Varaždinske županije-ADIPA, 120 str., Varaždin.
Informacija o knjizi: Varaždinska županija, Franjevački trg 7, 42000 Varaždin; tel.042 390 579; e-mail: info@vzz.hr; web: www.varazdinska-zupanija.hr
Kao nastavak projekta istraživanja i uspostave Parka prirode na području sjeverozapadne Hrvatske, nakon dulje pauze od izrade stručne podloge 2013. godine, uz brojne druge aktivnosti, izrađena je i krajem 2022. godine objavljena monografija Ivanščica, Strahinjščica, Maceljska gora, Ravna gora: Park prirode na mjestu susreta Alpa, Dinarida i Panonskog mora? (Ivanščica, Strahinjščica, Maceljska gora, Ravna gora: A Nature park at the meeting point of the Alps, the Dinarides and the Pannonian Sea?).
Monografija je kvadratnog formata, tiskana na vrhunskom papiru, pri čemu 120 stranica obuhvaća tvrde korice, ravnog hrbata. Uz tekst, monografiju krasi 80 fotografija, 8 crteža, 27 preslika, 23 karte, 13 tablica i 1 graf.
Možemo zaključiti kako smo višedesetljetnim stručnim multidisciplinarnim istraživanjem, ostvarili jedinstvenu sintezu, te brojne nove spoznaje koje smo pretočili u ovu jedinstvenu monografiju. Nadamo se da će ona biti daljnji poticaj za istraživanja, zaštitu, promociju i uživanje u ovom našem jedinstvenom području Hrvatske, mjestu susreta Alpa, Dinarida i Panonskog bazena.
U nastavku pogledajte Impresum, Sadržaj, Predgovor urednika te preslike nekoliko odabranih stranica.
T.1. Impresum monografije
| Naziv | Ivanščica, Strahinjščica, Maceljska gora, Ravna gora: Park prirode na mjestu susreta Alpa, Dinarida i Panonskog mora?/ Ivanščica, Strahinjščica, Maceljska gora, Ravna gora: A Nature park at the meeting point of the Alps, the Dinarides and the Pannonian Sea? |
| Format | 210 x 210 mm |
| Papir | 135 g/m2 |
| Korice i omot | Tvrde 2,5 mm, ravni hrbat, plastificirane korice |
| Godina | 2022. |
| Jezik | hrvatski |
| Broj stranica | 120 |
| Prilozi | Fotografije: 75; Crteži: 20; Preslike: 50; Karte: 3; Tablice: 19; Grafovi: 4 |
| Težina | 470 g |
| Autori | 7: Mr. sc. Roman Ozimec; Dubravko Šincek; Dr. sc. Ivana Kušan; Neven Matočec; Mr. sc. Sanja Kopjar; Dr. sc. Dragutin Vincek |
| Poglavlja | 10 |
| Potpoglavlja | 23 |
| Nakladnik | Varaždinska županija, Franjevački trg 7, 42000 Varaždin |
| Sunakladnici | JU „PRIRODA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE“, Ulica Stanka Vraza 4, 42000 Varaždin
ADIPA: Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske, Orehovečki ogranak 37, 10040 Zagreb |
| Grafički dizajn | Marijana Pekas Lana |
| Tisak i naklada | Tiskara Stega, Zagreb; 1.000 kom. |
T.2. Sadržaj Monografije
|
UVODNIK: REMEK-DJELA PRIRODE (Anđelko Stričak, župan Varaždinske županije) PREDGOVOR UREDNIKA ČEMU SLUŽI PRIRODA? Usluge ekosustava Zaštita prirode u svijetu, EU i RH Prirodne vrijednosti RH Jesmo li zaštitili previše? KOLIJEVKA PRIRODOSLOVLJA HRVATSKE: SAŽETI PREGLED PRIRODOSLOVNIH ISTRAŽIVANJA SUSRET ALPA, DINARIDA I PANONSKOG MORA Geografija Geomorfologija i hidrologija Geologija i pedologija LJEPOTA RAZNOLIKOSTI TEKTONSKE GRANICE Georaznolikost Ekološka raznolikost Bioraznolikost Gljive Vegetacija i flora Fauna Agrobioraznolikost KULTURNA BAŠTINA: MOŽE LI ČOVJEK POSTATI NAJUGROŽENIJA VRSTA? Arheološka kulturna baština Materijalna kulturna baština Nematerijalna kulturna baština KAKO UPRAVLJATI PRIRODOM U 21. STOLJEĆU? Zašto štitimo Prirodu? Park – Nepark ili Što dobivamo proglašenjem Parka? Reference PRILOZI Prilog I.: Ekološka mreža RH na području budućeg Parka s osvrtom na ugroženost područja Prilog II.: Rukopisni dopis F. Koščeca o potrebi zaštite Ravne gore i Ivanščice iz 1937. godine |
T.3. PREDGOVOR UREDNIKA
Dragi čitatelji,
publikacija koju držite u ruci možda je prva takva na svijetu. Promotivna knjiga o nekom Parku prirode koji (još) ne postoji. Doduše, postoji fizički okvir Parka, predviđeno područje koje obuhvaća čak četiri planinska masiva sjeverozapadne Hrvatske, a to su: Ivanščica, Strahinjščica, Maceljska gora i Ravna gora te manjim dijelom dotiče i peti masiv, Varaždinsko-topličko gorje, spoj prema Kalniku. Postoji i tim ljudi, vizionara, koji promiču sad već treću inicijativu za osnivanje Parka, a postoji čak i stručna podloga za Park, izrađena od strane brojnog tima stručnjaka 2013., u okviru tadašnjeg Državnog zavoda za zaštitu prirode. Ono što još nedostaje je formalno-pravni okvir, službena odluka kojom se područje proglašava Parkom prirode, a razloge zašto takva odluka treba biti donesena, ističe upravo ova knjiga.
Po čemu je naš Park jedinstven u odnosu na već postojećih 12 Parkova prirode u Hrvatskoj? Ponajprije, on obuhvaća vrlo georaznoliko područje, čak 5 masiva, koji su po genezi i geološkoj građi različiti, ali i izvore i dijelove vodotoka čak 5 rijeka, abecedno: Bednja, Krapina, Lonja, Plitvica i Sutla, pa ga zato od milja i zovemo Park Pet Planina i Pet Rijeka ili Park Petica. Međutim, on je isto tako jedinstven, jer se u njemu spajaju čak tri tektonska područja, Alpik, Dinarik i Panonik. Na južnim masivima ste na rubu Dinarida i gledate na Alpe, na zapadnim masivima ste na rubu Alpa i Ivanščica, gledate Dinaride, a kad se spuštate u Dravsku nizinu, ulazite u Panoniju, već od doline Bednje, pa nadalje. Ne čudi da su na linijama ovih spajanja nekad eruptirali brojni vulkani, a jedan je i danas najočuvaniji u Hrvatskoj, Gaveznica – Kameni vrh na Ivanščici iznad Lepoglave. Stoga je i vulkanski Park, pa pripazite na vulkanske bombe, kad ga posjećujete (-: Naš Park, nije Jurski park, ali je i Paleontološki park, jer je u njemu nađena najbogatija kolekcija s preko 175 pleistocensko-holocenskih vrsta, od vunastih nosoroga do hijena. Kod Radoboja nađeni su i brojni fosili biljaka, školjaka, kukaca, riba, neki stariji od 200 milijuna godina, kao i pradjed vinove loze.
Što sve živi u našem Parku još upoznajemo i istražujemo, i nalazimo neke čudne neočekivane vrste, pa i nove za znanost, posebno u podzemlju. Uz to, rijetko se koji Park može podičiti s čak 10 Natura područja i 3 Spomenika prirode, posebno zanimljivu subalpsku floru i faunu, unikatnu mješovitu šumu tise i lipe te iznimnu bioraznolikost vodenih i kopnenih ekosustava, što ne čudi za ovu tektonsku tromeđu. Kako je svaki, pa i naš Park rezultat prirodne osnove i suživota čovjeka, u knjizi su i antropogeni elementi arheo-, etno-, materijalne i nematerijalne, čak i industrijske baštine, od Minerve do Luciščaka, pa ga možemo nazvati i Park Trakošćanski. Ipak, rijetko se koji Park može podičiti kako je suživot s čovjekom započeo prije više od 200.000 godina, pa je i Park Neandertalca. Možda istraživanjem parkovskog neandertalca i vi postanete Nobelovac.
Konačno, zašto želimo uspostaviti naš petično-vulkansko-natura-paleontološko-nendertalsko-trakoščanski Park, osim da njime što bolje upravljamo, očuvamo ga i prezentiramo njegove vrijednosti, za nas i zauvijek. Možda je najbolji odgovor najkraća definicija: Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja vrijednosti prirode. Jeste li nakon ovog predgovora poželjeli posjetiti ovaj naš jedinstveni Park? Nema problema. Najprije pročitajte knjigu, jer ćete ga u njoj upoznati svi, od 1. do 101. godine, iz svih krajeva Hrvatske, EU, pa i šire. A onda malo pričekajte da ga osnujemo i – dođite.
Vaš Urednik
