Otvoren prvi biospeleološki muzej u svijetu

Biospeleološki Muzej Vjetrenica

Tekst i Foto: Roman Ozimec(ADIPA)

Špilja Vjetrenica kod Zavale na Popovu polju u Bosni i Hercegovini je po bioraznolikosti špiljske faune, uz Postojnsku jamu u Sloveniji, na samom vrhu Europe i svijeta. Stoga je osmišljen i proveden projekt Biospeleološki Muzej Vjetrenica, čiji je nositelj Javno poduzeće Vjetrenica, glavni pokrovitelj Federalno ministarstvo okoliša i turizma, a provoditelj ADIPA: Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske. Muzej je smješten na prvom katu stare kamene kuće u Zavali, u kojoj su u prizemlju uređene prostorije uprave Javnog poduzeća Vjetrenica, a za potrebe projekta obavljeno je prikupljanje, obrada, priprema te prikladno izlaganje eksponata pronađenih u špilji Vjetrenici ili vezanih uz speleološka, biospeleološka i ostala istraživanja špilje, ali i susjednog krškog područja Popova polja. Međutim osnova Muzeja su brojne napisane sinteze ostvarene na osnovi svih dosadašnjih istraživanja špilje, koje obuhvaćaju sve elemente Vjetrenice, uz brojne recentne i stare fotografije, crteže ili nacrte.  Tako je Muzej osmišljen i postavljen kroz 16 tematskih cjelina, pri čemu je za svaku izrađen dvojezični hrvatsko-engleski tematski poster, a neke cjeline su popraćene i materijalnim eksponatima. Postavljene cjeline su: Krš, Dinaridi, Popovo polje, Speleološki objekti Popova polja, Vjetrenica: hommage istraživačima, Vjetrenica: osobna karta, Povijest istraživanja, Nacrti Vjetrenice, Paleontologija, Arheologija, Staništa, Higropetrik, Špiljski organizmi, Popis špiljske faune Vjetrenice, Vjetrenica danas i, kao završni futuristički poster, Vjetrenica sutra.

Od materijalnih eksponata, cjelinu Popovo polje prati preparat Popovska gaovica (Delmynichthys ghetaldii), endemične ribe šireg područja Popova polja, dok cjelinu Speleološki objekti Popova polja, prate špiljski oblutci iz Doljašnice, te uzorak kolonije endemičnog dinarskog špiljskog cjevaša (Marifugia cavatica) iz Provalije. Povijest istraživanja Vjetrenice popraćena je brojnim eksponatima. Treba istaknuti opremljenu lutku Speleolog s kraja 20. stoljeća te drveni čamac izvađen iz Vjetrenice i prepariran za Muzej, a koji je služio istraživačima za prelazak Velikog jezera još prije oko 100 godina. Tu je i karabitna svjetiljka izronjena s dna Velikog jezera, također slične starosti, te još dva modela karabitki i petrolejka korištena u Vjetrenici, kao i drvene ljestve te bakelitna kaciga izvađena iz Provalije. Cjelinu Nacrti Vjetrenice prate mjerna vrpca i Suunto optički kompas i padomjer, donacije S. Božičevića za Muzej. Za cjelinu Paleontologija, predviđen je 3D model originalnog skeleta leoparda nađenog u Vjetrenici, dok cjelinu Arheologija prate recentni arheološki nalazi iz Vjetrenice: koštana igla, keramički pršljen za vreteno, brončanodobni ulomci keramičkih posuda te ulomak neolitičke posude iz Bjelušice. Konačno, cjeline Špiljska fauna i Popis špiljske faune Vjetrenice, prati posebno izdvojenih 20 fotografija odabranih vjetreničkih špiljskih vrsta s preparatima pojedinih organizama, koje predstavljaju predstavnici tri carstva: protista, gljiva i životinja. Svi postavljeni eksponati popraćeni su dvojezičnim hrvatsko-engleskim potpisima, koji detaljnije opisuju svaki pojedini eksponat.

Muzej je otvoren 03. svibnja 2016., uz paralelno svečano Otvorenje turističke sezone špilje Vjetrenice za 2016. godinu. Prisustvovao je veliki broj uzvanika iz Bosne i Hercegovine te Hrvatske, uz nastupe kulturno-umjetničkih društava iz Stolca i Mostara. U okviru otvorenja organizirana je i posjeta špilji Vjetrenici te prigodni domjenak. Treba istaknuti kako je Biospeleološki muzej Vjetrenica prvi biospeleološki Muzej u svijetu. Naravno, otvorenje Muzeja u ovakvom obliku tek je ključni i najteži početak njegove daljnje evolucije. Nadamo se da je ovo prva od najmanje tri faze razvoja, naime u drugoj bi Muzej bio proširen na cijelu gornju etažu stare kuće u kojoj je danas smješten, a u završnoj, trećoj, bio bi izgrađen pod zemljom ispod kuće, gdje bi u što realnijim uvjetima krškog podzemlja, posjetiteljima mogao dočarati prava špiljska staništa, elemente njihovog istraživanja i njihovu vanrednu špiljsku faunu. Predviđene su daljnje aktivnosti: nabava daljnjih izložaka, primjerice, izrada dermoplastičnih preparata leoparda i špiljskog medvjeda, izgradnja biospeleološkog vivarija s živim organizmima, izrada i objava monografije Biospeleologija Vjetrenice te postupno objava daljnjih monografija koje će obraditi ostale speleološke objekte Popova polja, ali i teme prirodoslovne i kulturne baštine Polja.

U konačnici, Muzej bi trebao postati dio budućeg međunarodnog Vjetreničkog Instituta za krš (WIKI = Vjetrenica Virtual International Karst Institute), čije je osnivanje predviđeno već za ovu 2016. godinu. Institut bi uz organizaciju međunarodnih istraživačkih kampova, škola, te radionica iz raznih znanstvenih grana: karstologija, geologija, hidrologija, speleologija, paleontologija, geografija, biologija, arheologija, etnologija, agronomija, šumarstvo i dr.; obuhvaćao i knjižnicu Bibliotheca Vjetrenicae, koja objedinjuje sve publicirane, ali i nepublicirane radove vezane za ovo područje, zatim speleo-laboratorij, ali i digitalnu bazu podataka u koju je pohranjen Speleološki katastar i druge baze vezane za sve aspekte šireg područja Popova polja, koja je umrežena sa sličnim institucijama u BiH, ali i susjednoj Hrvatskoj i Crnoj Gori. Institut tako sustavno radi na promociji južno-dinarske krške biogeografske regije uz očuvanje i unaprjeđenje svih elemenata ljudske djelatnosti na kršu.


Biospeleološki Muzej Vjetrenica: Osobna karta

  • Nositelj projekta: Javno poduzeće “Vjetrenica-Popovo polje“ d.o.o., Trg don Ivana Musića 1, 88370 Ravno, BiH
  • Za nositelja: Ana Soldo, prof., ravnateljica
  • Glavni pokrovitelj: Federalno ministarstvo okoliša i turizma
  • Za pokrovitelja: Ministrica Edita Đapo
  • Provoditelj: ADIPA: Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske
  • Voditelj projekta: Mr. sc. biol. Roman Ozimec, biospeleolog
  • Stručni savjetnici:
    • Prof. dr. Lada Lukić Bilela, biospeleolog
    • Branko Jalžić, viši muz. tehn., instruktor speleologije, biospeleolog
  • Stručni suradnici:
    • Prof. dr. Darko Bakšić, instruktor speleologije
    • Damir Basara, instruktor speleologije
    • Vedran Jalžić, geološki tehničar
    • Dr. sc. Kazimir Miculinić, paleontolog
    • Dr. sc. Domagoj Perkić, arheolog
    • Dr. sc. Darell Ubick, biolog
  • Autori fotografija: Karel i Marie Absolon, Darko Bakšić, Damir Basara, Jana Bedek, Gejza Dunay, Branko Jalžić, Vedran Jalžić, Fani Kljaković Gašpić, Lada Lukić Bilela, Kazimir Miculinić, Roman Ozimec, Rajko Slapnik, Miro Šumanović
  • Autori crteža: Dušan Beno, Marta Perkić, Slavko Polak
  • Autori karata i nacrta: Darko Bakšić (Vjetrenica), Denis Radoš (Popovo polje)
ADIPA, © 2019